Inhalte
Techniken
-----------------------
Qualifikationen
Mein Angebot
FAQ
-----------------------
-----------------------
Qualifikationen
Mein Angebot
FAQ
-----------------------
O Berlinu
Two thousand years ago the proudest boast was "Civis Romanus sum".
Today, in the world of freedom, the proudest boast is: Ich bin ein Berliner
Prije dvije tisuće godina najponosnija izreka je bila: "Građanin sam Rima".
Danas, u svijetu slobode, najponosnije riječi glase: Ich bin ein Berliner.
John Fitzgerald Kennedy 1963. u Berlinu, dvije godina nakon podizanja Zida
Ako ste kao biznismen stigli u Berlin preko vikenda ili na dan do dva, onda ćete teško pronaći vremena za razgledanje grada. A ako ste u Berlin pak stigli kao turist u višednevni posjet, onda ćete svakako imati dovoljno vremena za razgledanje svih znamenitosti nekoć Zidom podijeljenog grada smještenog na rijekama Spree i Havelu.
Neka Vam ovaj mali instant-vodič kroz grad Berlin bude mali savjetnik i polazište za upoznavanje s turbulentnom poviješću, markantnim šarmom i jedinstvenim ugođajem pulsirajuće svjetske metropole natkriljene Wim Wendersovskim "Nebo(m) iznad Berlina", pa da barem nakratko osjetite jedinstven ugođaj i štih koje širi ova fragmentirana živopisna metropola, bez obzira da li ste biznismen ili turist. Ovi potonji – turisti, ali i surferi izgubljeni u bespućima interneta - će svakako imati dovoljno vremena da dublje p(r)oniknu u dušu Grada i da na mom blogu saznaju zašto je Berlin "siromašan, ali i sexy", kako je to koncizno izrekao gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit.
Mali savjet za one kojima se žuri: instant turistički đir po gradu u trajanju od pola sata za svega 2,30 €
Krenite iz Zapadnog Berlina s kolodvora Zoo Zoologischer Garten, (u inozemstvu poznatijeg po knjizi Christiane F.:"Djeca s kolodvora Zoo„) Zoologischer Garten busom 100 (smjer Alexanderplatz) te se vozite do Alexanderplatza u Istočnom Berlinu, a moze i obratno, od Alexa do Zooa. Sama vožnja traje svega pola sata, a itinerar u pdfu za printanje se nalazi ovdje. Iako ova autobusna linija nije specijalno namijenjena za profesionalno turističko vođenje, ona ce izvrsno posluziti bas toj svrsi: riječ je o u Berlinu uobičajenom autobusu na kat Berlinske gradske linije BVG (Berliner Verkehrsbetriebe). Kupite si kartu u jednom smjeru (Einzelticket 2,30 Euro). Nakon što ugledate raskružje s pet ulica kojim dominira impozantni Stup pobjede s raskriljenom Borusijom(Siegessäule, vidi dolje), zatim dvorac Schloss Bellevue (reprezentativno klasicističko sjedište predsjednika Njemačke), Potsdamer Platz (pogled sa strane), Vladina četvrt (Regierungsviertel), vidjet ćete ogroman glavni kolodvor Hauptbahnhof (pogled sa strane), Savezni njemački parlament Bundestag koji od 1999, nakon selidbe iz Bonna opet zasjeda u do tada po imenu kontroverznom Reichstagu, Bundeskanzleramt - i površniji turist će uočiti bijelu kubičnu zgradu sa ostakljenim središnjim plohama u obliku kruga, koju dosjetljivi Berlinčani stoga zovu „perilicom za rublje„(Waschmaschine), iz koje moćnom rukom vedri i oblači kancelarka Merkel.
Nakon toga zaobilazite Brandenburška vrata ,koja Vam se nalaze iza leđa u pravcu zapada, ulazite u Istocni Berlin te prolazite istočno antologijskim bulevarom "Pod lipama„ (Unter den Linden), Friedrichstraße (pogled sa strane pravac sjever-jug). Ove dvije ulice čine horizontalu i vertikalu predratnog, a time i sadašnjeg, opet ujedinjenog Berlina,sukladno antičkom urbanističkom uzoru gradskih osi, cardium i decumanum. Time ste stigli u samo srce grada, gdje se u istočnom nastavku ulice „Pod lipama„, nakon što ste prešli preko raskrižja Friedrichstr., ispred Vas nasred ulice izranja dominantni kip konjanika
Stari Fric: Friedrich Veliki, Pater Magnus Prussiae
Gledate licem u lice moćnoga pruskoga vladara i Voltaierova prijatelja Friedricha Velikog (Friedrich der Grosse), u čast kojeg je 26.01.2012 obilježena 300. godišnjica rođenja. Strogi stari Fritz – der alte Fritz, kako ga zovu Berlinci, bio je glavni spiritus movens pruske organiziranosti, discipliniranosti, reda, rada, ratovanja i reformi – upravo po ovim njegovim karakteristikama Njemačka je i danas u svijetu prepoznatljiva. Za života prozivan kao strogi vladar i politički hazarder, danas je na cijeni radi brojnih socijalnih reformi, vjerske tolerancije, jake i uređene pruske države koja će za vrijeme željeznog kancelara Bismarcka postati okosnicom 1871. ujedinjene Njemačke. Dobar članak o starom Fritzu na hrvatskom jeziku možete pročitati ovdje
U produžetku slijeva nalazi se Humboldt-Universität koji je 2010. obilježio 200 obljetnicu postojanja, zatim opera Staatsoper, Museumsinsel (muzej-otok, pogled sa strane), Berlinska katedrala Berliner Dom, ujedno i najveća protestantska katedrala na kontinentu Nikolaiviertel (Nikolin kvart, najstariji dio Berlina), zatim das Rote Rathaus (Crvena vijećnica sa sjedistem gradonacelnika).
Na kraju ove kratke rute na vas čeka Alexanderplatz s velebnim 368 m visokim televizijskim tornjem „Fernsehturm(om)„, najvećom njemačkom građevinom: Ovaj toranj s rotirajućom kuglom u kojoj se nalazi restoran iz kojega uz 30-minutnu rotacijsku panoramu Berlina, kavu i domaći kolač možete uživati u prekrasnom pogledu ili se čak i vjenčati, moćno dominira slikom grada i noću i danju. Gradska predaja kaže da su ga komunisti izgradili 1969. kako bi pokazali koliko su tehnološki i civilizacijski superiorniji od malenog, svega 55 m visokog kapitalističkog tornja Funkturm u Zapadnom Berlinu, sagrađenom davne 1926. za vrijeme Weimarske Republike.
Dok stari toranj Funkturm u Zapadnom Berlinu izgledom podsjeća na Eiffelov toranj, s željeznim konstrukcijama tipičnim za 19. stoljeće, televizijski toranj na Alexander Platzu svojom visinom i elegantnošću materijaliziranom u betonu, čeliku i staklu podsjeća na svemirsko doba kasnoga 20. stoljeća. Arhitektonski odabir metalnosvjetlucave rotirajuće kugle koja se vrti oko svoje osi također nije slučajan – ta kugla simbolizira sovjetski Sputnik i kasniji prodor u svemir prvog humanoida, kosmonauta Jurija Gagarina. Naime, u ideološki nabijenoj utrci osvajanja svemira između Amerike i Sovjeta, Sovjeti su uspješnim lansiranjem satelita Sputnik kod zapadnih elita prouzročili „Sputnikschock„ , a time i strah od potencijalne komunističke supremacije i na Zapadu.
Slabo je poznata i nedovoljno isticana činjenica da je upravo zahvaljujući „Sputnikschocku„ kapitalistički Zapad bio spreman na odstupanje od starih neoliberalnih dogmi, praveći ustupke radništvu, investirajući u obrazovanje širokih narodnih slojeva, poznatijih pod pojmom jake socijalne države utemeljene na slobodnoj socijalno-tržišnoj privredi koja je na Zapadu zaživjela 60-tih i 70-tih, a koja od 80-tih, slabljenjem komunizma proglašenjem Glasnosti i Perestrojke, odumire pod likujućom neoliberalnom agendom Miltona Friedmanna, Maggie Thatcher i Ronalda Reagana.
Slamanje Zida: Kennedy, Reagan i Gorbacov
U Berlinu će slavni Kennedy još davne 1963., usred kulminacije Hladnoga rata, solidarno uzviknuti: Ich bin ein Berliner! Tako je Berlin postao simbolički i medijski najeksponiranijim poprištem Hladnoga rata. I u srcu Berlina, uz Zid smješten podno Brandenbur�kih vrata, Ronald će Reagan, taj američki predsjednik Ratova zvijezda i bivši holivudski glumac, 1987. uputiti ultimativan apel posustalom sovjetskom kontrahentu za rušenje Zida: Mister Gorbatschow, tear down this wall!
Par stotina metara zapadno od „Alex„-a (Berlinčani vole kratice!)se nalaze kipovi komunističkog ideologa Karla Marxa i njegovog financijera Friedricha Engelsa, a 200-njak metara sjeverno od Alexa se nalazi ulica legendarne Rose von Luxemburg s kinom Volksbühne.
U gradskoj predaji kruži anekdota da je TV toranj na Alexandeplatzu mogao biti i znatno veći, no to svojedobno nije odgovaralo Kremlju koji se morao isticati pravom prvenstva u socijalističkom bloku najvećim Tv tornjem, pa je iz Moskve drugu Walteru Ulbrichtu stigla direktiva: Tornja njet! Stoga je toranj mogao biti izgrađen, ali samo manji od Velikog brata u Moskvi. Uspon na toranj s dva lifta na visinu od 204 metra, gdje se nalazi rotirajuća kugla s restoranom bih Vam preporučio samo ako ostajete duže od dva dana u Berlinu odnosno ako imate dovoljno vremena na raspolaganju. Veći problem od ulaznice koja košta 10 eura su dugački redovi i izgubljeno vrijeme.
I za sami „Telespargel„ (Tele-šparogu) ili „Protzkeule„ (batina s kojom se neko pravi važan) kako „den Fernsehturm„ duhovito nazivaju Berlinčani, u gradskom imaginariju živi predaja o fenomenu poznatijim pod nazivom „Papina osveta„ (Rache des Papstes). Naime, svi projektanti ovoga tornja podizanog u razdoblju 1965-1969. možda i nisu u potpunosti vjerovali u socijalizam s ljudskim naličjem kako je to onda rado prikazivala vlast DDR-a, jer se na stijenkama suncem obasjane metalne kugle u vidu sunčeve refleksije pojavio ogromni križ , i dandanas izdaleka uočljiv za sunčana vremena. A u socijalizmu je najeksponiranije mjesto tabuiziranom križu moglo biti samo u sakristiji.
Predaja dalje kaže da su arhitekti od strane STASI–ja (zloglasni istočnonjemački ekvivalent jugoslavenske UDBE i OZNE) i drugih partijskih organa pozivani na odgovornost, a jedan od dosjetljivijih članova tadašnje vlasti se dosjetio preokrenuti nezgodnu situaciju prekrstivši križ u plus za socijalizam: „To nije križ, nego jedan veliki plus za socijalizam„. No time su se legende o križu među narodom samo sve više širile, navodno u tolikoj mjeri da je tadašnja Partija razmatrala čak i rušenje tornja. U dodatnu mistifikaciju svjetlećeg križa na stijenkama tornja uključio se 1987. osobno i sam američki predsjednik Ronald Reagan tvrdeći da su vlasti DDR–a u više navrata uzalad pokušavale spriječiti odsjaj križa na metalnoj kugli koristeći kemikalije i boje.
Za one koji se vole penjati i s uzvisina uživati u konturama grada, a ne žele gubiti vrijeme u redu za čekanje preporučujem uspon na Božicu Pobjede, (Zlatna Elza) ili besplatan ulaz u kafić na 20. katu u bivšoj Telefunkenovoj zgradi (sada T–Com) na Ernst–Reuter–Platzu (900 m od Bahnhof Zoo). Odavdje se u pravcu vertikale od zapada ka istoku stere prekrasan pogled preko Charlottenburških vrata (800 m), odakle započinje park Tiergarten – zadnjih desetljeca u svijetu poznat po u medjuvremenu ukinutoj manifestaciji Love Parade – nekoć vangradsko aristokratsko lovište koje je razdvajalo „aristokratski„ grad Charlottenburg od „plebejskog„ Berlina, pa usred Tiergartena preko Zlatne Elze (2km) do čuvenih Brandenburških vrata.
Već nakon početka vožnje možete se popeti stubištem na jednu od glavnih berlinskih atrakcija: Borussiju – germansku božicu pobjede kao personifikaciju nekoć stožerne njemače države Prusije, u starijoj grčkoj predaji znanoj kao raskriljena Nike odnosno rimska Viktorija, a u njemačkom puku poznatijoj kao Siegessäule (Stup pobjede), dok je Berlinčani u svom slangu zovu „Zlatna Elza„ (Goldelse). Ovaj Stup pobjede dao je podići Bismarck 1871., u čast triju pobjeda izvojevanih od strane Prusije protiv Danske (1864), Austrije (1866) i Francuske (1970/71). Time je ovaj spomenik postao glavnim simbolom ujedinjenja mlade njemačke nacije, baš kao što će 118 godina kasnije biti Brandenburška vrata: u jesen 1989., taj ce istočni gradski portal staroga Berlina, postati simbolom ponovnog – mirnom revolucijom nastalog – ujedinjenja Njemačke.
Tek istočno od Brandenburških vrata je još ne tako davne 1920. započinjao stari grad Berlin, a na istome je mjestu 1961 osvanuo najmarkantniji dio ideološke željezne zavjese u naličju Brandenburških vrata i Berlinskog zida, padom komunizma doslovno srušenim u jesenskoj noci 09.11.1989. Od tada pa do danas, grad je jedna velika „bauštela„ tj. gradilište u kojem se stapaju, brišu i previru staro i novo, Istok i Zapad, komunizam i kapitalizam, DDR i BDR, danas tek muzealni simboli srpa i čekića na sovjetskim šapkama (kapama) prodavanih od trgovaca na Pariser Platzu, istočno od Brandenburških vrata, arealom omeđenim superluksuznim hotelom Adlonom, decentnim predstavništvima svjetskih banaka, anonimnom i od kamera nadziranom orwellovskom američkom ambasadom, i transparetnom kupolom Reichstaga od stakla.
Budete li imali još dva sata na raspolaganju, krenite pješice od Alexanderplatza te se uputite na zapad u pravcu protestanske Berlinske katedrale Berliner Dom : Tu prolazite pored Marienkirche, crkve Sv. Marije. Nasuprot Crvene vijećnice se nalazi Neptunbrunnen, Neptunov bunar tj. fontana. Zapadno od Neptunova bunara, preko puta ceste, se nalaze skulpture Friedricha Engelsa i Karla Marxa, a slijeva vidite tornjeve crkve Sv. Nikole, po kojemu je ovaj najstariji dio Berlina dobio ime Nikolaiviertel. Prošećite se uskim kaletama i uživajte u starogradskoj atmosferi palače Ephraim i skulpture Sv. Jure (Georg, Đorđe) koji savladava zmaja. U crkvi Sv. Nikole s dva tornja nema više misa, pa se prostor koristi kao muzej, a ulaz u atrij crkve je besplatan. Ispred crkve se nalazi bunar s kamenim medvjedicem pa mnogi turisti naivno vjeruju kako ime grada Berlina ima veze sa medvjedom, njem. Baer, no to nazalost spada u urbanu gradsku mitologiju. Prije ce biti – u tome se slaze vecina stručnjaka – da je Berlin izveden od staroslavenskog naziva za močvara s korijenom brl, nama danas poznatijem kao bara, barica = Berlin. Ovo nekoc periferno i močvarno podrucje grofovije Brandenburg su prije 1000 godina naseljavali stari Slaveni, a slavenska etimologija i dandanas zivi barem u pola berlinskih toponima: Spandau, Rudow (slavenski sufiksi), Brandenburg (braniti), Potsdam (pod stubom, na jeziku luzickosrpske manjine i danas:Podstupim) Alt-Glienicke (glina). I sama rijeka Spree bi tako po etimologiji bila „srpska„ rijeka. No da se vratimo u Nikolin kvart: on je nastao spajanjem starog Berlina s pet godina starijim Cöllnom. Ime potonjeg odaje da su ga 1237 osnovali sposobni obrtnici doseljenici iz Kölna, s rijeke Rajne. A kako se tu uz obrt razvijala i trgovina, ne čudi da su za svoga patrona odabrali Sv. Nikolu, zastitnika putnika i trgovaca. U ovoj šarmantnoj gradskoj četvrti Nikolaiviertel ćete pronaći i malu slijepu ulicu Eiergasse, sa 16 m dužine najkraćomom ulicom u Berlinu. Ovdje ćete pronaći minilibris jedinu knjižaru u Europi specijaliziranu za minijaturne knjige
Vratite se nazad u pravcu Berlinske katedrale, Berliner Dom, a kada stignete ispred Berliner Dom–a, nalazite se na Schlossplatzu, Dvorskom trgu. Humboldt–Forum U Humboldtovom forumu se planira restauracija aristokratskoga Berlinskoga dvorca, Tu se nalazi forum za znanost, umjetnost i kulturu, a koji je osmišljen kao nadopuna klasičnim europskim muzejima na sjevernoj polovici otoka Spree.
Sada se krećete u pravcu Molkemarkt i Klosterstraße prelazeći Otok muzeja, Museumsinsel, i staro pristanište Märkisches Museum. Svake 1. srijede u mjesecu moguće je besplatno posjetiti Muzej povijesti grada Berlina, Museum für Berliner Geschichte u vremenu od 12 do 20 sati. Ako nemate mnogo vremena, pođite u Berlinsku katedralu, Berliner Dom, ulaz košta 5 eura. Klasicističko zdanje desno ispred katedrale je Stari muzej, Altes Museum, prvi u nizu od pet muzeja smještenih na Otoku muzeja. Pergamon muzej slovi kao jedan od najboljih muzeja svjetske antike, a na Otoku muzeja se nalazi i Bodemuseum, kao i Stara nacionalna galerija, Alte Nationalgalerie, koju možete besplatno posjetiti četvrtkom od 18 do 22 sati. Za ulaz u svih pet muzeja najbolje je kupiti trodnevnu kartu, Museum Pass Berlin 3-Tage-Karte, koja paušalno košta 19 eura odnosno 9,50 eura uz popust za učenike, studente i penzionere. Ako ostajete duže u Berlinu ili ako se kanite vraćati tijekom iduće godine, onda Vam je najbolje kupiti godišnju kartu za 40,00 eura (20,00 eura uz popust). Za obilazak svih pet muzeja potrebno Vam je barem dobrih desetak sati, a popis svih državnih muzeja u koje imate pristup s ovom kartom se nalazi ovdje
Svega nekoliko minuta hoda Vam treba do Hackeschen Höfe, Hackeschkih dvorišta. Ove zgrade secesijskog stila s nekoć brojnim starim manufakturama danas obiluju bogatim kulturnim i zabavnim sadržajima, od posebnih butika za danske klompe, preko kina, galerija, kazališta i scenskih kafića u produžetku u pravcu zapada se nalazi za večernje izlazke popularna Oranienburger Straße u kojoj se nalazi i židovska sinagoga sa zlatnom kupolom. Odavdje možete krenuti podzemnom linijom metroa U6 U–Bahn Linie 6 u smjeru Marienfelde, pa ćete za svega nekoliko minuta stići do Kochstraße.
Tu možete izaći kako bi vidjeli staru liniju razgraničenja između DDR-a i BRD–a, kontrolnu točku poznatu pod kodnim imenom Checkpoint Charlie ; Tu će Vas zasigurno obuzeti osjećaj kao da ste se zatekli usred Hladnoga rata, jer Vas čekaju za turiste preobučeni američki i sovjetski vojnici, uz koje se uz simboličnu naknadu od 1 eura možete i slikati. Preko puta Checkpoint Charliea se nalazi i muzej posvećen Zidu, s čitavim nizom zanimljivih anekdota, slika i potresnih sudbina pojedinaca koji su okušali svoju sreću bježeći preko Zida, kopajući tunele ispod zemlje, preskačući ga motkom, probijajući kontrolne točke specijalno za bijeg iz DDRa u kućanskoj radinosti prepariranim automobilom, roneći s amaterskom mini podmornicom ispod vode... Ovaj se unutargradski granicni prijelaz nalazi otprilike na pola puta linije razdvajanja tj. medjugradskog zida izmedju Istocnog i Zapadnog Berlina dugackog 45 km, dok je sveukupna duzina u prosjeku 4 m visokog zida kojim je bio opasan Zapadni Berlin iznosila 168 km. Pored Checkpoint Charlieja možete vidjeti i(li) iznajmiti legendarnog Trabanta te pokušati shvatiti zašto je ovo vozilo plastične karoserije proizašlo iz „pogona narodne proizvodnje„ (VEB, Volkseigene Betriebe)bivšeg DDR–a resio amblem „Trabant superior„;. Opet uđite u metro Kochstr. te se uputite sjeverno dvije stanice u smjeru Tegel–a (ili pođite pješice, traje 8–9 minuta)te izađite na metrou Stadtmitte;
Tu se nalazi Gendarmenmarkt , Žandarski trg, po mnogima najljepši trg grada Berlina, na sjeveru omeđen francuskom, a na jugu njemačkom „katedralom„ tj. crkvom. Središtem žandarskog trga dominira das Schauspielhaus, koncertna dvorana, a ispred nje se nalazi skulptura čuvenog njemačkog pjesnika Friedricha Schillera, okruženog muzama poezije. Pođite sjeverno uz Friedrichstraße, u smjeru bulevara Unter den Linden, Pod lipama. Ako Vam dozvoljava Vaš budžet, onda ovdje možete usrećiti Vašu voljenu i dati joj kreditnu karticu za šoping u ekskluzivnim butikama s astronomskim cijenama. Ako ste pak jedan od onih sretnika koji i tada još nije probio kreditni limit, onda ostatak kredita možete potrošiti u isto tako ekskluzivnom i skupom KaDeWe (Kaufhaus des Westens, Robna kuća Zapada) na bulevaru Kudamm u Zapadnom Berlinu.
Friedrichstraße se križa s bulevarom Unter den Linden. Tu se nalazište u više zemljopisnom, ali i povijesnom središtu Berlina. Zapadno, slijeva se nalaze Reichstag i Brandenburška vrata, das Brandenburger Tor, a desno Državna opera i Humboldt–Universität. U Reichstag se možete besplatno popeti na predivnu staklenu kupolu koju je projektirao Sir Norman Forster, s vrha koje možete baciti pogled među parlamentarce koji zasjedaju pod Vama – jasan znak demokratičnosti i političke transparetnosti u bukvalnom smislu te riječi ! Medjutim, kako se posljednjih godina financijska oligarhija osmotski uvlaci u sve pore parlamentarne demokracije praveci od ideala reprezentativne demokracije najobicnuju farsu, razocarani birac sve manje izlazi na biralista ili bira nove, nekorumpirane stranke poput Pirata, ne samo radi slobodnog koristenja interneta bez cenzure, nego zbog transparetnosti i direktnijeg promicanja politicke volje biraca. Ono sto su u Njemackoj prije 30 godina bili Zeleni, to su u danasnje doba orwellovskog nadzora protoka informacija i uzurpacije moci od onih wallstreetovskih 1 % globalnog financijskog plemstva, planetarno postali Anonymusi i Wikileaks, a u Njemackoj Pirati, zalazuci se za transparentnost i direktnu demokraciju. Za besplatan posjet transparenoj staklenoj kupoli za pojedince ili organizirane grupe potrebna je najava tri dana unaprijed, a to možete obaviti ovim kontaktformularom .
onda vam svakako vrijedi posjetiti dvorac Schloss Charlottenburg.
Ako ostajete duže u Berlinu ili želite izaći tamo gdje je scena,onda pođite metro linijom U2 (Linie U–Bahn 2) do Prenzlauer Berg: tu se nalazi čitav niz malih butika, kafića i restorana, prepunih omladine i opuštene atmosfere oko Kollwitzplatza koji je svojim pulsirajućim noćnim životom sušta suprotnost sterilnoj Vladinoj četvrti(Regierungsviertel) .
Ako ostajete duže u Berlinu, onda svakako podjite pogledati 30–tak km udaljeni Potsdam s prekrasnim dvorcem Schloss Sanssouci
Potsdam s prekrasnim Fritzovim dvorcem Sanssouci. Za izlet u Potsdam uplanirajte barem pola ili čitav dan. Putujte nadzemnom željeznicom (S–Bahn) broj S7 s kolodvora Friedrichstr. za Potsdam. Potsdam, garnizonski grad stare Prusije sa aristokratskom elitom, je za Berlin i Prusiju bio ono što je Versailles značio za Paris i Francusku: strateško mjesto s kojega je plemstvo sa sigurne udaljenosti, vojskom osigurano i izvan dosega pučana, moglo absolutistički vladati plebsom. Danas je život u Potsdamu trendy i fancy, tu se počela okupljati medijska, modna i kulturna elita Njemačke, od modnog cara Joopa, preko topmodela Nadje Auermann, televizijskog top voditelja Jaucha, do čitavog niza glumaca i onih bogataša koji s ponosom na vizitkama ističu profesiju – Privatier. Tu možete posjetiti Novu palaču (das Neue Palais) i dvorac, kinesku čajanu, oranžeriju i staru mlinicu. Kod dvorca Sanssouci, kojeg je dao podići stari Fritz – Friedrich Veliki, kupite dnevnu kartu (Tagesticket) za sve dvorce. I na kraju, cineastima obavezno preporučujem obilazak ogromnih filmskih studija u filmskom dijelu grada poznatim pod imenom Babelsberg, s raznolikim filmskim kulisama i stuntmenima, svojedobno najvećima u istočnoj hemisferi
A šećer i kalorije za kraj: ogladnjeli instant–turist će poželjeti pojesti neko brzo jelo, tipično za Berlin. Moj prvi izbor za ogladnjelog flanera, za „jelo s nogu„ bi bio Currywurst, kobasica sa specijalnim curry–senfom patentiranim u Berlinu još davne 1959. Značaj ovog berlinskog specijaliteta je u berlinskom imaginariju toliki da je 2009. otvoren Currywurst Museum. Najcentralnija i najpoželjnija adresa za ovu poslasticu je Curry 36 iznad metroa Mehringdamm (U6 ili U7) na Kreuzbergu, dok je u Istočnom Berlinu poznatija tradicionalna inačica Konnopke Ipak, primat Curryju je još tijekom devedesetih oduzeo turski Döner Kebab , danas raširen po čitavome Berlinu. Mnogi od nekoć neuglednih, malih turskih fastfood kioska koji su nicali poput gljiva tijekom 90–tih, su izrastajući u prave obiteljske restoranske objekte, kreativnošću i marljivošću turskih gastarbajtera, nudeći raznovrsna, zelena, friška i cijenom pristupačna jela, danas u mnogočemu nadmašili nekoć zaista brojne hrvatske restorane u kojima često imate osjećaj da je vrijeme stalo tamo još 80–tih. Jedan od popularnijih starijih turskih kioska za brzu hranu (Döner Imbiss), Mustafas nalazi se odmah pored Curry 36 na Mehringdammu. Currywurst košta oko 2 eura, Döner Kebab uglavnom 3, mjestimice po Kreuzbergu i Neuköllnu samo 2 eura. Jedan od tradicionalnih proljetnih berlinskih specijaliteta su šparoge iz obližnjeg Beelitza u Brandenburgu (Belitzer Spargel) s nizozemskim umakom Sauce Hollandaise.
Da bi osjetili ugođaj starog Berlina, odmaknite se od glavnih ulica i bulevara te pođite u bilo koji od lokalnih subkvartova grada koji žive svojim opuštenijim tempom života, zvanih Kiez (čitaj: Kiic). Jednostavno trebate otići u neku od lokalnih kvartovskih staroberlinskih kavana tj. pivnica poznatih pod nazivom Kneipe, gdje možete naručiti Fassbrause, autentični oslađeni gazirani napitak iz Berlina ili staro berlinsko pivo Schultheiss, Berliner Pilsner ili Berliner Kindl. A sa barmenom nazdravite “zum Wohl!„ (čitaj: cum vol!, nazdravlje!) ili za Berlin uobičajenijim “Prost!„ (lat. prosit, živjeli)
Ova je stranica na ovome mjestu prociscena, aktualizirana i nadopunjena citatima o Berlinu.
želim Vam ugodan boravak u Berlinu !
Ukoliko imate kakvo pitanje ili želju u vezi organiziranog vodjenja po Berlinu, slobodno me kontaktirajte na info [at] jezik.de !
Touristen-Information